Prema istraživanju kompanije RegioData Research, Austrijancima u prosjeku svake godine ostane ukupno 22.753 eura na raspolaganju kada se odbiju svi redovni fiksni troškovi (poput stanarine ili rata kredita). Iako se kupovna moć smanjila u 2020 kao posljedica pandemije, taj pad je u prosjeku iznosio 584 eura.
Pad je bio daleko manje dramatičan nego što se očekivalo i mnogo manji od pada domaće ekonomije (-6,3%). Prema stručnjacima RegioData, glavni razlog za ovo je bilo plaćanje pomoći firmama i pojedincima od strane savezne vlade. Državna podrska se takođe uzimaja u obzir prilikom izračunavanja kupovne moći. Interesantno je da ni ekonomska kriza 2008. godine ni napadi 11. septembra 2001. nisu rezultirali ozbiljnijim padom kupovne moci stanovnistva.
Iz ovog razloga Austrija trenutno ima drugu najjaču kupovnu moć u euro zoni, i čak je i ispred Njemačke. Samo u Luksemburgu i dalje se može priuštiti znatno više sa prosječno 32.000 eura godišnje.
Međutim, doprinos različitih vrsta prihoda kupovnoj moći drastično se promijenio tokom krize: dok su prihodi samozaposlenih masovno padali, prihodi od najma i najma su rasli.
Razlike između pojedinačnih saveznih država Austrije u pogledu kupovne moći su se posljednjih godina smanjivale. Tokom krize, taj trend se ponovo promijenilo. Naročito su pretrpjele regije s velikom zavisnošću od turizma. Tako su ljudi u Tirolu, Salzburgu i Beču raspolagali sa manje novca nego 2019.
Inače, Austrijanci troše oko trećinu svoje kupovne moći u maloprodaji. Potrošnja za odmor i ugostiteljstvo naglo je pala zbog pandemije, ali se istovremeno stopa štednje u bankama udvostručila.
Prema RegioData Research, kupovna moć stanovništva će se vratiti na nivo prije krize tek 2023.
Nezaposlenost se sporo smanjuje, međunarodni turizam tek pomalo raste a državna pomoć je usporila stečaj kompanija koji će opet genrisati veće stope nezaposlenosti.
Preuzeto i obradjeno sa kurrier.at (https://kurier.at/wirtschaft/oesterreicher-sind-die-zweitreichsten-buerger-der-eurozone/401415303)
