Penziono
Osiguranje
U Austriji funcionišu sva tri stuba
penzionog osiguranja.
Prvi stub penzijskog osiguranja jeste
obavezno državno penzijsko osiguranje koje se zasniva na principu tekućeg
finansiranja. Uplaćeni doprinosi u PIO fond (na teret poslodavca i zaposlenih)
isplaćuju se u vidu penzija sadašnjim penzionerima.
Drugi stub se odnosi na takozvane privatne
penzije. Reč je o obaveznom dopunskom privatnom penzijskom osiguranju u kome se
dio obaveznih doprinosa koji idu u državno penzijski fond preusmjerava u privatni
penzijski fond, tako da zaposleni ostvaruju pravo na dvije penzije, državnu i
privatnu. Dobrovoljna životna osiguranja mogu se smatrati jednim od oblika
“drugog stuba”.
Treći stub jeste dobrovoljno penzijsko
osiguranje koje mogu da koriste svi građani, bez obzira da li su zaposleni ili
ne. Oni izdvajaju dodatne penzione doprinose na lične račune koje kasnije
koriste kao dodatne prihode u penziji.
Obavezno Državno Osiguranje
Ovo osiguranje uplaćuje poslodavac u
državni penzioni fond. Poslodavac praktično se od svake bruto plate zaposlenog
odvaja zakonom propisani iznos i uplaćuje ga u penzioni fond. Kada napunite 65 godina
starosti (ukoliko ste muškarac), odnosno 60 godina (ukoliko ste žena), stičete
pravo na penziju. Austrija ima potpisane ugovore sa Srbijom i Bosnom koji
omogućavaju povezivanje staža koji imate u ovim državama sa stažom koji imate u
Austriji. Prilikom penzionisanja ćete penziju dobijati iz sve tri države,
zavosno od toga koliko ste godina radili u svakoj od njih.
Obavezno Privatano Penziono Osiguranje
Od 2003. godine svi poslodavci
u Austriji su u obaveze da uplaćuju 1,53% od bruto plate u fondove odabranog
penzionog osiguranja (Vorsorgekasse). Fond odabira sam poslodavac i uplate u
fond idu automatski (prakično poslodavac uplaćuje u državni penzioni fond, koji
onda prenosi ovaj novac u privatnu osiguravajuću kuću. Jednom godišnje,
zaposleni dobijaju putem pošte na kućnu adresu izvod računa sa trenutnim
saldom. Uplaćeni doprinosi nikada ne
ističu, već se kumulativno povećavaju svake godine. Neke od osiguravajućih kuća
koje se bave ovom vrstom osiguranja su Bonus, Allianz, BUAK, VBV –
Vorsorgekasse, itd. Ovo osiguranje zapravno predstavlja drugi stub penzionog
osiguranja.
Uplaćena sredstva su
garantovana i u prosjeku osiguravajuće kuće isplaćuju godišnju kamatu od oko 3%
na sredstva na računu. Istovremeno će osiguranje za upravljanje ovim računom godišnje
naplatiti naknade u iznosu od nekih 2.0-2,7%.
Kada možete podići ovaj
novac:
Ovaj novac ne možete
povući ukoliko ste zaposleni. Novac se može podići samo prilikom prestanka
radnog odnosa ako su ispunjena sljedeća dva uslova:
- Poslodavac je uplaćivao u Vorsorgekasse najmanje 36 mjeseci (bez obzira koliko ste poslova promjenili u ovih 36 mjeseci ),
- Prekid radnog odnosa je bio sporazuman.
Ukoliko ovaj novac nikada
ne povučete, na kraju radnog vjeka možete cjelokupnu sumu na računu podići
odjednom ili u ratama kao dio penzije.
Novac možete podići i još
jednom specijalnom slučaju – ukoliko 5 godina niste ništa uplatili u državni
penzioni fond u Austriji.
Prilikom podizanja
sredstava, država će vam naplati porez od 6%. U slučaju smrti, nasljednici
imaju pravo raspolaganja cjelokupnim fondom. Novac takođe možete prenositi iz
fonda u fond, ali pod uslovom da niste mjenjali poslodavca najmanje 3 godine.
Dobrovoljno Privatno Penziono
Osiguranje
Ovo osiguranje sklapate
sami ukoliko želite da osigurate dodatna sredstva dok ste u penziji. Uplaćeni
iznos je subvencioniran od strane države u iznosu od 4,25%, do maksimalnog iznosa
od 122,19 EUR godišnje.
Za 2019 godinu, maksimalan iznos koji možete uplatiti je
2975,10 EUR i on se u pravilu povećava svake godine. Možete uplatiti i veći iznos
u toku godine, ali na njega nećete dobiti subvenciju države.
Premije koje se uplate se na
kraju isplaćuju kao doživotna penzija ili kao jednokratna isplata (koja je
nepovoljna iz perspektive poreza jer u tok slučaju morate platiti porez od 27,5%
na kapitalni dobitak). U slučaju nesreće, garantovani iznos se povećava za 50%.
Korištenje ovog osiguranja
nosi i poreske olakšice jer penziju možete prijaviti kao odbitnu stavku u
poreskoj prijavi a takođe ne plaćate i kapitalnu dobit u slučaju pezionisanja.
Osiguravajuće kuće koje nude
ovaj proizvod (npr. Wiener Stadtische) uglavnom garantuju isplatu uplaćenih
premija i državne subvencije, tako da u teoriji uplaćen novac ne možete izgubiti.
Sta osiguravajuće kuće
rade sa novcem koji ste uplatili? Dok ne napunite 50 godina starosti, Wiener
Stadtische investira 15% uplaćenih sredstava u akcije preduzeća. Od 51 godine
starosti, ovaj procenat pada na 5%.
Napomena: Ovaj blog ne
treba shvatiti kao reklamu pojedinih osiguravajućih kuća, niti kao finansijsko
savjetovanje. Autor ne snosi odgovornost za tačnost objavljenih informacija
niti će objavljene informacije biti redovno ažurirane.
